Tri koalicije koje od 30. avgusta čine vlast u Crnoj Gori, „Mir je naša nacija“, „Crno na bijelo“ i „Za budućnost Crne Gore“, koje pretenduju da zarobljene institucije izbave iz, kako kažu, kandži režima Demokratske partije socijalista (DPS), vjeruju da im neće nedostajati dvotrećinska, odnosno tropetinska podrška za oslobađanje ključnih institucija, pravosuđa i sudstva. Iz koalicije „Mir je naša nacija“ ističu da im je prema jasnoj računici u tome neophodna podrška svih partija osim DPS-a i Socijaldemokrata (SD). Za izbor VDT-a u parlamentu koji, broji 81 poslanika, potrebna je podrška 54 poslanika, odnosno u drugom krugu glasanja 49 glasova, jer Ustav propisuje dvotrećinsku, odnosno tropetinsku političku podršku. Kako ove tri koalicije imaju 41 mandat, uz podršku na koju računaju, i to na dva mandata od dvije albanske partije, dva mandata Socijaldemokratske partije (SDP), sa još tri mandata od Bošnjačke stranke (BS) oni bi ukupno imali 48 glasova podrške za izbor VDT-a. Računaju da bi taj jedan glas koji bi im nedostajao mogli dobiti od Liberalne partije.

– Ako je ovim partijama zaista stalo do dekriminalizacije društva i slobodnih institucija, onda neće biti nikakav problem da u toj namjeri i uspijemo. Ukoliko se naše tri koalicije dogovore oko tih stvari sa svim predstavnicima političkih subjekata Skupštine Crne Gore, osim sa DPS-om, sve institucije će biti slobodne i sve ove stvari mogu da se završe bez ikakvih problema. Taj jedan glas koji se pojavljuje može da bude Liberalna partija i mi smo onda opet završili sve, tu nijesu ni DPS i ni SD, i to je to, to su tri petine. Suština je da od DPS-a više ništa ne zavisi – kažu iz koalicije „Mir je naša nacija“.

Potpredsjednik Demokrata i poslanički kandidat sa liste „Mir je naša nacija“ Momo Koprivica kazao je da je suština svega da više ništa ne zavisi od Demokratske partije socijalista (DPS).

– Od DPS-a ne zavisi izbor članova nezavisnih institucija koje nijesu kadrovski popunjene. U prošlom sazivu nije bilo tako, već je tropetinska većina bila nemoguća bez DPS-a. Na ovim izborima su ozbiljno urušeni i stoga su ne samo razvlašćeni, već su izgubili i mogućnost blokade institucija. S obzirom na to da su u prethodnim sazivima imali i mogućnost dominacije i mogućnost blokade, institucije su kadrovski popunjavane bilo politički podobnim kadrom, bilo kadrovski defektnim trgovinama. Stoga su u vrhu tih institucija, kao što su Sudski savjet, Ustavni sud, VDT, formirani kompaktni karteli koji su držali te institucije pod partijskom kontrolom. Opozicija nije bila odgovorna za to stanje. Opozicije nije bilo u Ustavnom sudu, a ta institucija ima neustavnu i nezakonitu funkciju „predsjedavajućeg“, a već skoro osam mjeseci nije ni pokušala da sprovede proceduru izbora novog predsjednika Ustavnog suda. Opozicije nije bilo ni u Tužilačkom savjetu, a 11 tužilaštava nema izabranog rukovodioca, već su u v.d. stanju. To je poražavajuće stanje i govori da se namjerno blokira izbor legalnih i legitimnih rukovodilaca, da bi se v.d. rukovodioci lakše držali u šaci i po sistemu ucjene navodili da rade ono što im se politički diktira inače će biti sklonjeni –ukazuje Koprivica.

On je ocijenio da ljudi bez jasnog mandata postaju laka meta neodgovorne partijske elite.

– Mi u kvalifikovanim većinama ne vidimo sredstvo blokade, već put do legitimnih i kvalitetnih rješenja. Smatramo da su neophodne i izmjene zakonodavnog okvira u sferi sudstva i tužilaštva, a ključne smo već i predložili prošle godine u sklopu rada skupštinskog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Tako će se izgraditi pravosuđe koje će biti strah i trepet za kriminalce i obezbijediti da se napokon utvrdi odgovornost svih počinilaca kriminalnih djela – rekao je Koprivica.

Profesor Đorđije Blažić smatra da bi problemi između zakonodavne i izvršne vlasti, koji su pravno mogući u konstituisanju nove vlasti nakon izbora, samo govorili o nezrelosti demokratije u državi i nefunkcionisanju institucija. On je u intervjuu za Radio Crne Gore, kazao da nama razgovora o tome da neko neće da prihvati predloge koji mu se nude, jer to nije privatna stvar ni predsjednika ni budućeg premijera. Kako je istakao, nemamo čiste odnose, jer nijedna partija nema većinu.

–Oni nijesu tamo zbog svojih ili partijskih interesa, već zbog interesa naroda, i u normalnim sistemima se to pitanje ne postavlja. Ali kod nas je to, ipak, realna mogućnost. Stvaranje ekspertske vlade, koju zagovaraju tri koalicije koje su osvojile većinu na izborima, nije uobičajeno. Vlada je prvenstveno politički sistem, ali stvaranje ekspertske vlade se radi kada postoje turbulencije u društvu. Naš ustavnopravni sistem ne poznaje mogućnost da se na pola mandata bira nova vlada. Takvo nešto postoji u zapadnim demokratijama, Italiji recimo. Naš ustavnopravni sistem to ne dozvoljava. Vlada koja je pala, razriješena, ona mora da obezbijedi kontinuitet rada. Važno je da ljudi koji pretenduju da rade u vlasti, konačno shvate da politički interesi ne smiju da nadvladaju Ustav i zakone ove zemlje– poručio je Blažić.

On smatra da će bez zakona o parlamentu i zakona o Vladi, odnosno akata koji bi dublje uredili te oblasti, i dalje biti problema, kao što ih je bilo i do sada.

S.R.

---

Prva sjednica Skupštine 15 dana nakon konačnih rezultata
Rok za konstituisanje nove skupštine je jasno određen Ustavom, a prvu Skupštinu saziva predsjednik prethodnog saziva najkasnije u roku od 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata, podsjetio je Blažić.

– Ti konačni rezultati nijesu ovo što smo do sada čuli, jer uvijek postoje prigovori na izborni proces, koji se moraju razmotriti. Sreća je što su ti rokovi kratki, 48 do 72 sata za Ustavni sud. Realno je očekivati da konačne rezultate dobijemo za pet do šest dana, za koliko bi te procedure trebalo da budu završene – kazao je Blažić.

Kako je dodao, Ustavom je precizno definisano i da presjednik Crne Gore predlaže mandatara za sastav Vlade nakon razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini.

– Predsjednik imenuje mandatara 30 dana od konstituisanja Skupštine. Tu se mogu desiti određene komplikacije, da se predloži neko koga predsjednik neće prihvatiti. Od momenta predloga prvog mandata Vlada mora da se konstituiše u roku od 90 dana, ali može se desiti da se ne može naći rješenje, da parlament ne može da izabere Vladu u ovom roku, onda predsjednik sljedećeg radnog dana donosi odluku o novim izborima – objasnio je Blažić.